Prijenosnici lajmske bolesti – krpelji

KRPELJI – SKRIVENI EPIDEMIOLOŠKI RAZMJERI ZARAZE

Lajmsku boreliozu uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi. Bakterija se najčešće prenosi zaraženim krpeljom uglavnom iz roda Ixodes, za vrijeme “nekompletne metamorfoze”, odnosno prelaska faza razvoja krpelja od larve preko nimfe do odrasle jedinke. Prilikom svake preobrazbe jedinka mora uzimati krv kako bi promjenila formu. Ženka odraslog krpelja izleže do 3000 jajašaca u jednom leglu.
Ostali načini prijenosa su: trudnoća (prijenos sa majke na dijete), komarci, buhe, grinje, kao i transfuzija zaražene krvi. U životu pojedinca na našim područjima gotovo ne postoji mogućnost da nije bio u višekratnom doticaju sa krpeljom. Kod nekih ljudi bakterija može mirovati cijeli život,  dok neke može usmrtiti za nekoliko tjedana.

 

Jedan od slabih pokazatelja primarne infekcije boreliozom koji se javlja u oko 2% – 3 % slučajeva je crvenilo, Erithema migrans, koja započinje kao crvena makula ili papula, a zatim može ali i ne mora širiti, ponekad sa centralnim izbjeljivanjem.

Najčešće se pojavljuje kod već prije zaraženih osoba zbog reakcije imunološkog sustava na bakteriju. Erythema migrans javlja se od 3 do 31 dan nakon ugriza zaraženog krpelja, međutim kod većine pacijenata izostaje kao siguran klinički simptom. 

98% zaraženih ispitanika sa pozitivnim testovima na lb ne sijećaju se uboda krpelja i nisu imali erythemu migranis.

Ukoliko se crvenilo ne pojavi to nije znak da niste zaraženi, erythema migrans javlja se obično ukoliko ste već bili zaraženi i postoji veći broj protutijela koji pri novoj zarazi reagiraju na infekciju.

 

Ukoliko primjetite krpelja, potrebno ga je odstraniti, iako nije točna tvrdnja da krpelj mora biti najmanje 24 sata na koži kako bi se inficirali, zaraza  nastupa  u prvim sekundama s obzirom da krpelj prije usisa krvi izbaci anestetik i višak sluzi  u kojoj se nalazi bakterija, kako bi se mogao nahraniti. Krpelj je potrebno odstraniti u cijelosti, niti jedan dio ne smije ostati u koži. Odstranjuje se na način da pincetom zahvatite trup, te ga lagano okrećete u smjeru suprotnom kazaljke na satu. Ukoliko se radi o manjem krpelju kojeg ne možete izvaditi, potražite pomoć u domu zdravlja ili bolnici. U svakom slučaju prijavite liječniku ubod krpelja kako bi se u slučaju kasnijih razvoja različitih simptomatskih stanja epidemiološki  anamnestički podatci mogli povezati sa uzročnikom.

 

Forme larve i nimfe vrlo su maleni i oku nevidljivi tako da osoba rijetko kada može primjetiti infekciju. Krpelji često boravite u vlasištu ili na preponama prije nego se spuste na mjesto hranjena, najčešće noću.

Rizična područja nisu samo šume i pašnjaci, u gradovima danas na gotovo svakoj livadi postoji opasnost od infekcije. U Hrvatskoj gotovo da nema regije u kojoj nema zaraženih krpelja. Krpelji imaju mali radijus kretanja, koji se mjeri metrima, a šire se putem ptica glodavaca, te drugih divljih i domaćih životinja.

Sigurne prevencije za lajmsku bolest nema, kao ni cjepiva. Krpelji prije konačne transformacije u odraslu jedinku prolaze dvije transformacijske faze lavra-nimfa-odrastao krpelj, a za svaku transformaciju potrebna je krv. Najkritičniji periodi za infekciju su 4,5,6,7,8,9,10 i 11 mjesec.

 

DOKUMENTATNI FILM – ŽIVOTNI CIKLUS KRPELJA

Svi sadržaji objavljeni na stranicama www.biocentar.eu su privatno intelektualno vlasništvo tvrtke Biocenter d.o.o., uključujući tekstualne, grafičke i ostale materijale, zaštićeni su autorskim pravima sukladno Zakonu o autorskim pravima RH. Protiv prekršitelja autorskih prava bez upozorenja biti će pokrenute pravne mjere sukladno Zakonu o autorskim pravima. Informacije na stranicama su informativne prirode i nisu namjenjene u službene medicinske svrhe, već kao iskustveni, znanstveni i istraživački materijal.

tags: erytem migrans, krpelj, transfuzija, prijenosnici lajmske borelioze, crvenilo, makule, papule, krpeljni meningitis, 

%d bloggers like this: